U Splitu održana tribina “Odlazak mladih iz Hrvatske: uzroci, posljedice i rješenje”

08. lis. 2017. Vijesti

Dana 6. listopada 2017. u dvorani Dominikanskog samostana u Splitu održala se javna tribina pod naslovom “Odlazak mladih iz Hrvatske: uzroci, posljedice i rješenje”. Tribina je održana u okviru aktivnosti Europske građanske inicijative “Unija plaća” predstavljenje 22. rujna u Zagrebu, a organizator tribine bila je Generacija obnove kao predstavnik inicijative u Hrvatskoj, a u suradnji s Hrvatskom udrugom Benedikt.

Na tribini su govorili Frano Čirko, predsjednik Generacije obnove, Márton Gyöngyösi, voditelj Europske građanske inicijative „Unija plaća“ te međunarodni tajnik i parlamentarni zastupnik mađarske stranke Jobbik i mr. phil. Silvana Dragun, potpredsjednica Hrvatske udruge Benedikt. Tribinom je moderirao Dino Rušinović, student sociologije i član predsjedništva Generacije obnove.

Prvo izlaganje je održala mr. phil. Silvana Dragun koja je izrazila veliko zadovoljstvo činjenicom da se na ovoj tribini razgovara o gorućoj temi odlaska mladih iz Hrvatske, a ne o beskrajnim povijesnim temama. Dragun je izložila jedan kratki sociološki presjek glavnih uzročnika masovnog odlaska mladih. U ime Hrvatske udruge Benedikt izrazila je potporu Europskoj građanskoj inicijativi “Unija plaća” i pozvala sve da svakako svojim potpisom podupru ovu hvale vrijednu inicijativu.

Frano Čirko je naglasio da glavni povod za pokretanje Europske građanske inicijative “Unija plaća”, a ujedno i razlog zašto je ova inicijativa pokrenuta u ovih 8 zemalja srednjo-istočne Europe, jest upravo tema tribine – masovno iseljavanje ljudi, prvenstveno mladih, iz ovih zemalja u zemlje zapadne Europe.

U analizi fenomena masovnog odlaska mladih iz Hrvatske Čirko je utvrdio da postoje dva dominantna razloga za odlazak – nepovjerenje mladih u hrvatsko društvo i prosječna hrvatska plaća. “Nepovjerenje mladih u društvo je u potpunosti opravdano, bez obzira na to što ne smatram da je odlazak jedini odgovor na to nepovjerenje. Umjesto da je nakon svog osamostaljenja ostavila socijalistički način vođenja ekonomije i države općenito, te krenula u stvaranje jednog novog, slobodnog i zdravog okruženja jednakih mogućnosti za sve, Hrvatska je stvorila jednu nakaradnu verziju klijentelističkog kapitalizma u kojemu su, baš kao i u komunizmu, opet neki bili „jednakiji“ od ostalih i u kojemu je politička podobnost ključna za ekonomski uspjeh. Političke stranke su pretvorene u zavode za zapošljavanje i to prvenstveno u prenapučenoj i neefikasnoj državnoj upravi, koja se ne može nikako drugačije financirati nego visokim porezima i stotinama raznih nameta koji onemogućuju razvoj privatnog poduzetništva, a upravo bi ono trebalo biti glavni ekonomski oslonac našoj generaciji”, obrazložio je Čirko razloge za nepovjerenje mladih u društvo.

Međutim, Čirko je zaključio kako je ključni i najdominantniji razlog odlaska mladih ipak prosječna hrvatska plaća koja je znatno manja nego u zemljama u koje mladi danas mogu bez problema migrirati, prvenstveno u Njemačkoj kao glavnom destinaciji, pa se stoga sveopći ekonomski razvitak nameće kao prioritet za naš nacionalni opstanak.

U daljnjem izlaganju Čirko je naglasio kako ekonomski razvitak Hrvatske prvenstveno ovisi o našem unutardržavnom socio-ekonomskom i političkom uređenju. “Ključ našeg ekonomskog razvitka leži u povećanju ekonomskih sloboda, velikom poreznom rasterećenju te napuštanju neosocijalističkog društvenog uređenja političkog podobništva, mediokritetstva i nezasitne mreže raznih nezasluženo privilegiranih skupina”, rekao je Čirko. Međutim, ulaskom u EU razvoj Hrvatske znatno ovisi i o politici koju EU provodi. Čirko je naglasio da je dosadašnja politika Europske unije više pogodovala bogatijim nego siromašnijim zemljama članicama, te da pojedine zapadne članice, prvenstveno Njemačka, iskorištavaju ekonomsku nejednakost na kontinentu kako bi neprestano crpile mladu, jeftinu i obrazovanu radnu snagu iz zemalja srednjo-istočne Europe.

Márton Gyöngyösi je u svom izlaganju obrazložio razloge pokretanja Europske građanske inicijative “Unija plaća”. “U situaciji kada europski moćnici poput Emmanuela Macrona, Angele Merkel i Jean-Claude Junckera daju svoju viziju budućnosti Europske unije, zemlje srednjo-istočne Europe se ne smiju držati po strani, već zajedno nastupiti u borbi za vlastite interese jer nas tište isti problemi među kojima je najveći upravo masovni odlazak mladih ljudi iz zemalja srednjo-istočne Europe. Naša inicijativa je odlično sredstvo pomoću kojega se možemo boriti.”

Gyöngyösi je istaknuo kako ova inicijativa nadilazi ideološke podjele u društvu, što se jasno pokazuje u Mađarskoj gdje je potporu inicijativi već dalo više od 100 tisuća ljudi i to iz čitavog ideološkog spektra mađarskog društva.

wage union, unija plaća, jobbik, generacija obnove, hrvatska udruga benedikt, split, silvana dragun, frano čirko, marton gyongyosi